 |
Fotogalerija kliknuti na fotku
U prostorijama Hrvatske kulturno-sportske udruge HŠD Rheintal održana je u srijedu, 11. svibnja 2011. godine, podijumska diskusija na temu „ Izazovi i šanse multikulturnog društva u Rheintalu“ na kojoj su učešće uzeli:
- Ernst Metzler, predsjednik općine Balgach,
- Walter Grob, predsjednik općine Au,
- Helga Klee, predsjednica kantonalnog školskog vijeća Oberstufe Mittelrheintal (OMR) te kantonalna zastupnica FDP,
- Karin Sieber, zastupnica školskog vijeća Balgach,
- Boris Bikić, predsjednik HŠD Rheintal Balgach,
- Hanspeter Wöhrle, voditelj projekta “ Zajednički suživot u St.Gallen Rheintalu – zajedno umjesto odvojeno“ te
- Carola Espagnol zastupnica općinskog vijeća Balgach.
U otvorenoj diskusiji kojoj je nazočilo i preko 30 zainteresiranih različitih nacionalnosti je pokušano ukazati na probleme koji se pojavljuju u jednoj multikulturnoj sredini te smjernice koje bi trebalo slijediti da se ti problemi što lakše riješe, ali isto tako i na prednosti koje može imati jedna multietnička sredina, kako za doseljenike tako i za domaće stanovništvo.
U ime domaćina, HŠD Rheintal, predsjednik Boris Bikić je istakao veliki značaj poznavanja njemačkog jezika kao svojevrsne barijere u suživotu švicarskog stanovništva i stranaca, te naglasio da se stranci trebaju još više potruditi da tu barijeru što lakše preskoče. HŠD Rheintal je jako prisutan u događanjima na teritoriju općine Balgach ali sa gledišta Bikića ta aktivnost se može i povećati, a mišljenja je da su se Hrvati u Balgachu i okolici jako dobro integrirali.
Ernst Metzler, predsjednik općine Balgach je izjavio da ga ne zabrinjava relativno visok postotak stranaca (23 %) u općini Balgach te da nema više problema sa strancima nego sa domaćim stanovništvom . Po njemu je miješano stanovništvo više nego dobra prilika koju treba iskoristiti u proširenju vidika domaćeg stanovništva i upoznavanju stranih kultura i običaja na vlastitom pragu.
Sličnog mišljenja je i Walter Grob, predsjednik općine Au, kojeg uopće ne zabrinjava visok procenat stranog stanovništva (34%) te da nema više problema nego li je to slučaj sa općinama sa manjim postotkom doseljenika. Vrlo bitna je dobra informiranost kako domaćeg tako i doseljeničkog stanovništva te da doseljenici izgrade dobru povezanost sa domaćim stanovništvom i organima vlasti u općini. U tu svrhu se upriličuju tzv. „Pozdravne večeri za pridošlice“ na kojima se novim stanovnicima daje prilika da se upoznaju sa svojim novim nastaništem i njegovim stanovništvom.
Helga Klee, kantonalna zastupnica FDP u parlamentu kantona St. Gallen, se posebno osvrnula na jezičku barijeru te što se sve čini da bi se ta barijera, pogotovo u školama, što lakše prebrodila. Istakla je veliki značaj dobrog poznavanja maternjeg jezika kao osnovnog preduvjeta za uspješno svladavanje njemačkog jezika te da je vrlo bitno da roditelji razumiju i govore njemački jezik ako bi mogli aktivno podupirati školske i odgojne aktivnosti svoje djece.
Sličnog mišljenja je i Karin Sieber, zastupnica u školskom vijeću općine Balgach koja je ukazala na veliki izbor aktivnosti koje se nude još u predškolskom obrazovanju a u cilju poboljšanja i ubrzanog učenja njemačkog jezika kao osnovnog sredstva komunikacije. Posebno se radi na tome da se što je moguće više postigne raznolik sastav školskih odjeljenja kako bi se izjednačio nivo obrazovanja.
Svi učesnici diskusije su izrazili svoju zabrinutost sve težom situacijom u traženju mjesta za naukovanje. Posebno pogođena su djeca stranaca. Po jednima uzrok leži u skromnijem stupnju obrazovanja, a što se u određenoj mjeri povezuje i sa slabijim poznavanjem jezika dok su neki učesnici diskusije, iz pubilke, izrazili svoje sumnje da se u velikom broju slučajeva radi o diskriminaciji i da se ta mjesta ne mogu dobiti samo zbog stranog imena. Ne može se poreći da takvih situacija nije bilo (ili ih još uvijek ima) ali se stiče dojam da to nije ustaljena praksa i da se radi o pojedinačnim slučajevima.
Jedan nezvanični predstavnik malih i srednjih poduzeća istakao je da ovdašnji poslodavci imaju sve većih problema sa pronalaženjem stručne radne snage čiji se nedostatak svakim danom sve više osjeća, te je mišljenja da nacionalnost ne igra nikakvu ulogu pri odabiru radne snage, nego samo stupanj obrazovanosti, te izvrsno poznavanje njemačkog, a u zadnje vrijeme sve više i engleskog jezika kao osnovnog preduvjeta za uzimanje zamolbi u razmatranje.
Mogla su se čuti razna zanimljiva mišljenja, a išlo se i tako daleko da je jedna Hrvatica tražila od predstavnika vlasti da se uvedu kazne za one strance koji u određenom roku ne nauče njemački jezik!
Koliko kazne mogu pomoći u rješavanju problema je diskutabilno pitanje a predstavnici političkog života put ka rješenju vide poticanjem raznih aktivnosti na lokalnom nivou te suprotno prijedlogu kažnjavanja razmatraju svojevrsni način nagrađivanja pojedinaca koji uspješno preskoče jezičnu barijeru ili učine pozitivne korake prema integraciji.
Trenutno se aktivno podržavaju programi “ Zajednički suživot u St.Gallen Rheintalu – zajedno umjesto odvojeno“ kojeg vodi Hanspeter Wöhrle, rad stručnog savjetovališta za integraciju pod vodstvom Theres Affolter a stručno savjetovalište za integraciju Integrationsfachstelle St. Margrethen se ističe kao svjetli primjer dobrog i uspješnog rada.
Poslije radnog dijela vrijedni članovi HŠD Rheintal priredili su za sve nazočne svojevrsni „hrvatski“ apero. Poslužene su razne vrste jela (pršut, pite, sir, sendviči) a ni hrvatskog vina nije nedostajalo.
Sve u svemu bila je to jedna vrlo interesantna, poučna i ugodna veče a članovi HŠD Rheintal su na najbolji mogući način dostojno predstavljali Hrvate u Švicarskoj.
Iz Balgacha
Marinko Vidaković
Nema komentara:
Objavi komentar